Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 27. veljače, te 1481. godine, okolicu Dubrovnika pogodila je tako velika tuča da je uništila sve vinograde, pa je te godine bilo jako malo vina. (1) Na današnji dan, 27. veljače 1490. godine, naređeno je, da se napravi jedna udobna streljana na Pilama, za strijeljanje sa balistama i lukovima. (2) Na današnji dan, 27. veljače 1521. godine, Vijeće umoljenih ovlašćuje Rektora i Malo vijeće, da daju napraviti krov nad kulom od Pila, da bi se moglo u nju smjestiti općinsko proso, a u kuli sv. Margarite da naprave slanicu (magazin soli). (3) 27. veljače 1897. godine, pročitana je prva ponuda za elektrifikaciju Dubrovnika. (4) Na današnji dan, 27. veljače 1457. godine, u Dubrovniku je rođen pjesnik, jedan od najznačajnijih renesansnih liričara Šišmundo (Šiško) Menčetić. (5) 27. veljače 1837. godine, u Dubrovniku je rođen hrvatski književnik Josip Bunić. (6) 27. veljače ratne 1992. godine, kao i prethodnoga dana, napadnut je Sustjepan. (7) Ošlje i Žuljana —obilježavaju zavjet za lozu (8) Uz današnji dan, u katoličkom kalenaru upisana su imena: Donat zadarski, Gabriel od Prežalosne Gospe, Tugomir i Ana L. (9)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

1481., bila je godina katastrofa. Nakon što je 14. veljače oko pet sati noću, Dubrovnik pogodio veliki potres, koji je uništio i oštetio mnogo kuća, Serafino Razzi u svojoj knjizi Povijest Dubrovnika, objavljenoj 1595., zapisao je kako je na današnji dan,  27. veljače, te 1481. godine, okolicu Dubrovnika pogodila tako velika tuča da je uništila sve vinograde, pa je te godine bilo jako malo vina. 15. listopada iste, 1481. pojavila se u Dubrovniku i kuga, koja je potrajala oko tri godine, strašno pogodivši Republiku i pokosivši 92 plemića, 43 plemkinje, te mnoge građane i pučane. (10) 

U usporedbi s ostalim dijelovima naših zemalja, koji su svi odreda bili pod tuđinskom vlašću, Dubrovačka Republika moglo bi se reći, bila je i pitoma Dubrava, puna slobode. To će biti i razlog što u Dubrovačkoj Republici nije bilo pravih pokušaja rušenja i preuzimanja vlasti iz ruku aristokratske klase, pa ipak, da je u dubrovačkoj slobodi bilo i škripanja zubi, ima za to bezbroj dokaza. Jedan dokaz takvog raspoloženja zabilježen je i u starom protokolu dubrovačkog krivičnog suda od 25. veljače 1515. Toga dana, zamjenik kneza u Župi dubrovačkoj Ivan Rado i zdur Marko Blago napustili su kancelariju krivičnog suda s nalogom da s Brgata i iz Župe privedu na sud Frana Vukanića, Marka Miletića i još neke ljude. Ne očekujući neugodnosti, na Brgatu su pronašli Frana Vukanića i uručili mu poziv. Vukanić je sasuo na njih bujicu pogrdnih riječi i u namjeru s njima se obračunati dohvatio sjekiru, a susjed Vlahuša Živković posegao za mačem. Vicekneza i njegova slugu spasile su samo brze noge koje su ih niz brgatsku padinu dovele u Župu dubrovačku, u nadi da će ovdje svakako biti bolje sreće. Prvi je nastup to i nagovještavao. Našli su traženog Marka Miletića, uhvatili ga i, za svaki slučaj, svezali. Nakon toga, u tili čas sjatilo se oko vicekneza i njegova sluge čitavo selo. S kolcima u rukama, dojurili su radnici s lokalnog imanja na čelu sa zapostatom (nadglednikom imanja), a na poprište je stupilo i tridesetak razjarenih žena. Nakon što je viceknez Ivan jedva izvukao živu glavu, a glavni vinovnici pobune pobjegli, uslijedila je, neizbježna, dobro znana dubrovačka pravda i brz i temeljit dgovor suda. Riječima: “Utvrdivši pobunu i neposluh ljudi protiv kojih je poveden postupak, i htijući dati primjer za ubuduće kako se nitko ne bi usudio da učini nešto slično, presuda suda izrečena je, na današnji dan, 27. veljače 1515. godine. Osuđuju se Frano Vukanić i Vlahuša Živković s Brgata na novčanu kaznu od 12 perpera i tri mjeseca zatvora u tamnici ispod stepeništa; Nikola Petričević i Živko Mihočević na dva trzaja konopom svaki (radi se o teškoj fizičkoj kazni koja se sastoji u naglom dizanju čovjeka koji je sputan konopom s rukama i nogama na leđima) i 15 perpera i 4 groša globe za troškove ekspedicije koju je sud poslao u Župu da privede izgrednike, s tim da im novac vrati ako se spomenuti trošak za ekspediciju bude mogao naplatiti iz preostatka od prodane imovine Marka Miletića (što je bilo s Miletićem, glavnim uzročnikom pobune ne zna se - iz protokola se vidi samo to da mu je rasprodana imovina). Ivan Ilić i njegov otac Ilija, kao i ostali koji se nisu odazvali na sudski poziv, osuđuju se na dva trzaja konopom i po 10 perpera novčane kazne. Na kraju, osuđuje se Katarina Ivanova na mjesec dana zatvora i 6 perpera novčane kazne.” Tako je okončan ovaj spontani revolt župskih i brgatskih seljaka i seljanki. Tko poznaje strogu dubrovačku pravdu, mora primijetiti da ovoga puta i nije bila suviše stroga. (18) 

Carski rezident Corradino na današnji dan, 27. veljače 1690. godine, šalje caru u Beč, dosta nepovoljne izvještaje o Dubrovčanima, gdje navodi jedanaest točaka protiv Dubrovčana, iznoseći među ostalim da za svoju vladu prisvajaju naslov Vladara savezničkog sa carem, rabeći naziv »Principe«, što znači »Vladar«. Carski rezident Corradino koji se zalagao za potpuni prekid Dubrovačkih veza s Turcima, predlagao je da u Dubrovnik dođe carska posada s kojom bi, potpomognuti dubrovačkom vojskom i hercegovačkim pleme­nima, krenuli iz Dubrovnika u borbu protiv Turaka. To nije bilo u interesu Dubrovnika. Premda su priznali vrhovnu vlast Leopolda kao ugarskog kralja, što zbog Carevine, što zbog Turaka strahovali su Dubrovčani da bi ulazak carske posade u grad mogao ugroziti slobodu Republike. (11) 

U Dubrovniku su u zadnjem desetljeću 19. stoljeća započela nastojanja za uvođenje električne rasvjete. 27. veljače 1897. godine, pročitana je na sjednici dubrovačkog Općinskog vijeća jedna ponuda bečke tvrtke »Osterreichische Eisenbahn Verkehrs Anstalt« za elektrifikaciju Dubrovnika, u kojoj ta tvrtka nudi da će za besplatno joj dodjeljeno zemljište za izgradnju termoelektrane i za godišnju naknadu od 9000 fiorina uvesti električnu rasvjetu u Dubrovniku, njegovim predgrađima i u Gružu, u svih 314 tada postojećih fenjera, s tim da će električna rasvjeta biti dvostruko jača od petrolejske rasvjete u tim fenjerima, i da će uz to postaviti još i »13 lampada na luk« od »preko 2000 svijeća jako­sti«. Kako navedena tvrtka nije pristala na sniženje općinske godišnje naknade za javnu električnu rasvjetu, općinska je uprava prekinula daljnje pregovore s njom, te su Dubrovčani, na električnu rasvjetu trebali još malo pričekati. (12) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 27. veljače 1457. godine, u Dubrovniku je rođen pjesnik, jedan od najznačajnijih renesansnih liričara Šišmundo (Šiško) Menčetić, školovan u humanističkoj školi rodnoga grada, jedno vrijeme knez na Šipanu, potom i knez Republike. Smatra se, uz Džoru Držića, najstarijim dubrovačkim svjetovnim lirikom i predstavnikom prve faze dubrovačkoga petrarkizma. Njegove su pjesme, njih više od 500, pretežito ljubavne i religiozno-refleksivne tematike, sačuvane u zasebnom rukopisu te u Zborniku Nikše Ranjine. (13) 

Na današnji dan, 27. veljače 1837. godine, u Dubrovniku je rođenknjiževnik i narodnjak Josip Bunić, 1868. član prvog nastavničkog vijeća sekularizirane dubrovačke gimnazije, na kojoj je do smrti predavao više predmeta. Njegovom zaslugom u glasilu Dubrovnik dubrovačke Narodne štionice prvi su put objavljene Držićeve komedije Dundo Maroje i Arkulin s komentarom i rječnikom. Bavio se pjesništvom, poglavito satiričnog obilježja, a pisao je i prigodnice i satire prikazujući kulturno i političko propadanje tadašnjeg Dubrovnika. Poznatija je Negjelja pobjed na Brsaljam (posvećena Matu Vodopiću) u kojoj osuđuje povođenje za stranim uzorima i potcjenjivanje domaćih osobitosti. Pripisuje mu se i komedija Dosta je već ili padnuće dubrovačke općine, koja je sačuvana u više rukopisa. (14) 

Na današnji dan, 27. veljače 1879. godine, u Velom Grablju, na Hvaru, rođen je hrvatski glazbeni pisac, dominikanac Antonin Zaninović. Studij teologije završio je u Dubrovniku, gdje je jedno vrijeme živio i djelovao u dominikanskom samostanu. Bavio se proučavanjem starijih općih i glazbenih arhivskih vrela, osobito na području Dubrovnika i Dalmacije, te etnomuzikologijom. Proučavao je povijest orgulja, dalmatinske kolede, i glazbu za svetkovinu sv. Vlaha u Dubrovniku. (15) 

Na današnji dan, 27. veljače 1914. godine, u Dubrovniku  je umro filolog, književni teoretičar, leksikograf  Ivan Scherzer, od 1900. profesor u nautičkoj školi u Dubrovniku. Objavljivao je književnopovijesne rasprave i oglede o hrvatskim piscima, te o baroknom stihotvorstvu Ignjata Đurđevića i dr. U ogledu Bugarštice analizirao je takve hrvatske pjesme objavljene u zbirci Baltazara Bogišića. (16) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u četvrtak 27. veljače 1992. godine, napadnut je Sustjepan. U ranim večernjim satima otvorena je iz Mokošice jaka vatra na Sustjepan. Ispaljeno je više od 40 granata. Gađani su Sustjepan i Nuncijata, a kažu su da neke od granata padale i po Gružu i Lapadu, zapisao je Ivo Stjepović u knjizi Zapisi iz opkoljenog grada - dani koji se ne smiju zaboraviti. (17) 

Izvori i literatura:

(1) SERAFINO RAZZI, POVIJEST DUBROVNIKA, str. 86,87

(2) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 109

(3) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 126

(4) IVO PERIĆ, RAZVITAK TURIZMAU DUBROVNIKU I OKOLICI OD POJAVE PAROBRODARSTVA DO 1941. GODINE, str. 88,89

(5) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(6) HBL Miljenko Foretić (1989)

(7) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 123

(8) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(9) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(10) SERAFINO RAZZI, POVIJEST DUBROVNIKA, str. 86,87

(11) VINKO FORETIĆ,         POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 187,188,189

(12) IVO PERIĆ, RAZVITAK TURIZMAU DUBROVNIKU I OKOLICI OD POJAVE PAROBRODARSTVA DO 1941. GODINE, str. 88,89

(13) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(14) HBL Miljenko Foretić (1989)

(15) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(16) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(17) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 123

(18) ZDRAVKO ŠUNDRICA – TAJNA KUTIJA DRŽAVNOG ARHIVA 1, str. 409-411

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Utorak, 20.04.2021. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na sjednici vlade održanoj na današnji dan, 20. travnja 1483. godine, kao mjera predostrožnosti za vrijeme pogubne kuge, odredila je tko od vlastele i koliko ...

Gradoplov
Srijeda, 21.04.2021. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Četvrtak, 22.04.2021. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Ponedjeljak, 19.04.2021 08:20

Ponedjeljak, 19.04.2021 08:20

Nedjelja, 18.04.2021 08:20

Nedjelja, 18.04.2021 08:20

Subota, 17.04.2021 08:20

Subota, 17.04.2021 08:20

Petak, 16.04.2021 08:20

Petak, 16.04.2021 08:20