"Brojeći Mjesečeve kratere": susret čovjeka i stroja u Filodrammatici

"Brojeći Mjesečeve kratere": susret čovjeka i stroja u Filodrammatici "Brojeći Mjesečeve kratere": susret čovjeka i stroja u Filodrammatici
Umjetnica na balkonu Filodrammatice na riječkom Korzu (Foto: HRT - Radio Rijeka) Umjetnica na balkonu Filodrammatice na riječkom Korzu (Foto: HRT - Radio Rijeka)

Kyriaki Goni na predavanju o izložbi (Foto: Drugo more)

Kako bi izgledao susret astronoma iz 19. stoljeća i najsuvremenije umjetne inteligencije? Na izložbi "Brojeći Mjesečeve kratere" u Galeriji Filodrammatica susret čovjeka i stroja donosi grčka umjetnica Kyriaki Goni, jedno od najistaknutijih mladih autorskih imena suvremene umjetnosti u Europi.

Kyriaki Goni je grčka umjetnica koja živi u Ateni i u radu se bavi stvaranjem opsežnih multimedijalnih instalacija na temu odnosa tehnologije i društva. Kombinirajući fikciju i istraživanje, proučava teme kao što su ljudska, ne-ljudska i strojna interakcija, podaci i privatnost, konstruiranje i shvaćanje digitalnog identiteta. Njezini su radovi izlagani u galerijama i novomedijskim festivalima diljem svijeta: Aksioma – Institut za suvremenu umjetnost, Muzej suvremene umjetnosti Skopje, transmediale19, IMPAKT, Athens Biennial, Melbourne Triennial, Tomorrows, ADAF, ISEA21, SIGGRAPH2016 itd. Neprestani i opsežni dijalog s publikom važan je dio njezine prakse, radi čega njezin rad uključuje radionice, razgovore i predstavljanje svojih istraživanja na konferencijama i digitalnim platformama. Njezin članak Deletion Process_Only you can see my history objavljen je u časopisu Leonardo, Journal of Art, Science and Technology, MIT (kolovoz, 2016). Diplomirala je na odsjeku za vizualne umjetnosti i magistrirala na odsjeku za digitalne umjetosti na Athens School of Fine Arts, a završila je i diplomski i postdiplomski studij socijalne antropologije na Sveučilištu Panteion (GR) i postdiplomski studij vizualne antropologije na Sveučilištu Leiden (NL).

Strojevi danas uvelike utječu na naše doživljavanje i razumijevanje svijeta. Algoritmi određuju što ćemo vidjeti, čuti i naposljetku prihvatiti kao našu stvarnost. Strojevi samostalno uče, samostalno djeluju i nadilaze naše ljudske sposobnosti pamćenja i obrade podataka. Veliki je to izazov i nepoznanica pred ljudskim rodom – jer postavlja se pitanje koje stvari strojevi vide i čine različito od ljudi? Tim se temama bavi grčka vizualna umjetnica i antropologinja Kyriaki Goni, čiju izložbu u Rijeku dovodi Drugo more.

Na izložbi "Brojeći Mjesečeve kratere" susreću se Johann Friedrich Julius Scmidt, koji je život posvetio proučavanju Mjeseca svojim teleskopom i iscrtao dotad najprecizniju lunarnu kartu, i neuronska mreža Deep Moon, umjetna inteligencija razvijena prije dvije godine sa zadatkom prepoznavanja Mjesečevih kratera - predmeta proučavanja astronoma od 17. stoljeća do današnjih dana, koji su za tu svrhu koristili najnaprednija tehnološka dostignuća.

"Mjesec je trenutačno vrlo zanimljivo mjesto. Za mene je bilo najzanimljivije pronaći načine na koje se prepoznavanje uzoraka u tehnologiji strojnog učenja upotrebljava za upoznavanje planeta ili vanjskog svemira. To je posve novo područje i željela sam o tome više znati", tumači Goni.

  • Izložba je svojevrstan susret pedantnog astronoma i umjetne inteligencije. Što ste saznali iz tog susreta?

-  Bilo je zanimljivo kroz taj zamišljeni dijalog pokušati shvatiti moguće sličnosti ili razlike između neuralne mreže, stroja, algoritma – i ljudskog uma. Pokušala sam istražiti stvari kao što su proces učenja, greške koje se mogu pojaviti u tom procesu, kao i povezanost učenja s radom, posvećenosti i znanjem. Ljudski je um otvoren, kreativan, sposoban iznaći nešto novo, i to upravo kroz pogreške – što je za mene fascinantno – dok je um stroja, dakle algoritam, pomoću setova podataka koje proizvode ljudi programiran da prepoznaje specifične uzorke. Zato je to neka vrsta sužene inteligencije. Stoga vjerujem da je zanimljivo saznati kako te dvije vrste inteligencije mogu surađivati kako bi proizvodile djelotvornije znanje.

  • Za ovu ste izložbu kontaktirali znanstveni tim projekta Deep Moon. Kakvo je vaše iskustvo, može li se nadvladati jaz između ljudskog i strojnog znanja?

Nismo raspravljali o premošćivanju tog jaza, ali vjerujem da je jedan od načina taj da svatko od nas pokuša biti informiran o tome što se događa u tehnologiji strojnog učenja i bude kritičan prema tim tehnologijama, bez pribjegavanja ekstremima kao što su tehnofobija ili pak tehnofilija. Moramo pokušati živjeti s tehnologijom koja će očito biti sve prisutnija u našem svakodnevnom životu.

  • Kako vidite zajedničku budućnost ljudskog uma i umjetne inteligencije? Što nam je činiti kako bismo se prilagodili tom novom svijetu?

Vrlo je važan problem moći koju donose informacije - tko posjeduje sve te podatke i tehnologije? U tom smo području skloni monopolizaciji, putem Googla, Amazona, Facebooka itd. Najmanje što možemo učiniti jest nastojati razumjeti što se događa i smisliti kako prilagoditi te vrste tehnologije, prikupljati informacije i znanje, i zadržati kritičan stav o svemu što se oko nas događa. Mislim da je to izuzetno važno.

U nastavku poslušajte cijeli razgovor s Kyrioki Goni (na engleskom jeziku):

Counting Craters on the Moon: Kyriaki Goni @ Filodrammatica Rijeka, by Tajana Petrović Čemeljić

Komentari