"Šetnja napuštenosti" Siniše Labrovića: ostavljeni psi kao metafora društva

"Šetnja napuštenosti" Siniše Labrovića: ostavljeni psi kao metafora društva

Siniša Labrović za vrijeme performansa na Korzu (Foto: Drugo more)

Jedan od najistaknutijih hrvatskih konceptualnih umjetnika Siniša Labrović danas od 10 do 13 sati na Korzu i lukobranu izvodi performans "Šetanje napuštenosti" u sklopu ovogodišnjeg Zoom festivala izvedbenih umjetnosti.

Zajedno s ranjivim skupinama društva i zainteresiranim građanima, Siniša Labrović prošetat će ostavljene i zaboravljene pse, kako bi skrenuo pozornost na potrebu za više uzajamnosti i solidarnosti te upozorio na napuštanje temeljnoga društvenog ugovora - onog između države i pojedinca, i to uslijed raznih ekonomsko-političko-mafioznih malverzacija i tranzicija.

Na programu su performansi i predstave autorica i autora Pavice Bajsić BrazzoduroSiniše LabrovićaMatije FerlinaNine KurteleDavida EspinoseNeje TomšičMarine Petković LikerMale KlineMirana Kurspahića i Rone Žulj. Festival se odvija u suradnji sa španjolskom agencijom Acción Cultural Española (AC/El), u okviru suradničkog europskog projekta Create to Connect -> Create to Impact (CtC ->CtI). Zbog ograničenog broja publike radi poštivanja mjera za sprječavanje zaraze koronavirusom, za sve je programe potrebna prethodna najava i rezervacija e-mailom na info@drugo-more.hr

Labrović u Rijeci gostuje u sklopu jedanaestog izdanja festivala izvedbenih umjetnosti Zoom koji i ove godine okuplja međunarodno priznate izvedbene umjetnike iz Hrvatske, Slovenije i Španjolske. Festival se u organizaciji Drugog mora održava do 25. listopada na više lokacija u Rijeci: u velikoj dvorani Filodrammatice, u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku, na Korzu, lukobranu i u Ulici Milutina Barača.

Selektorica ovogodišnjeg programa je umjetnička voditeljica Ganz novog festivala, producentica i kustosica izvedbenih umjetnosti Silvija Stipanov, koja ističe kako Zoom ni ove godine nije bježao od zadanosti trenutka.

"Dapače, teritorijalno-epidemiološka ograničenja su nas potakla da se okrenemo nedovoljno razvijenoj suradnji sa zagrebačkom nezavisnom izvedbenom scenom, a granice smo prelazili kako bismo predstavili kazalište koje nam danas najviše nedostaje, ono intimnog tipa", tumači Stipanov.

Festival je jučer otvorila vizualna i izvedbena umjetnica Nina Kurtela višesatnim performansom "Priroda i društvo": hodajući od centra urbanog tkiva prema rubu grada sve do šume istraživala je mogućnosti oslobađanja od ekonomske kategorije novca s obzirom na promjenu okoliša kojim se kreće.

Program se danas nastavlja u 18 i 21 sat, kada će se predstaviti španjolski izvedbeni umjetnik David Espinosa s minijaturnim teatrom epskih razmjera, najvećom najmanjom predstavom na svijetu "Moje veliko djelo (ambiciozan projekt)", koja je gostovala na brojnim svjetskim festivalima poput venecijanskog Biennale Teatro festivala.

Predstava na pozornici okuplja čak 300 glumaca, vojni orkestar, rock bend, životinje, auto i helikopter, preispitujući produkciju visokobudžetnih umjetničkih ostvarenja i kolosalnih predstava izgrađenih na obmanama i smicalicama upitne umjetničke vrijednosti.

U ponedjeljak 19. listopada u 20 sati u Filodrammatici na rasporedu je predstava "Hoerspiel: mala igra za slušanje (i gledanje)", kazališna priča o misteriju i romantici ranih dana radija. Dramaturginja i redateljica je Pavlica Bajsić Brazzoduro, a u predstavi koja traje već skoro sedam godina, nastupa desetero zagrebačkih glumaca, glazbenika, radijskih autora i ton-majstora.

U utorak i srijedu na programu je slovenska vizualna umjetnica, pjesnikinja, spisateljica i kustosica Neja Tomšič s intimnom izvedbom "Čaj za petero: Opijumske lađe", koju je izvela i u londonskom Tate Modernu. U ovom svojevrsnom ritualu ispijanja čaja, umjetnica pripovijeda istinite priče o zaboravljenim epizodama sage o kineskom snu koja je iznjedrila sukob, kolonizaciju i razvoj kapitalizma, te razotkriva dalekosežne posljedice trgovine čajem i opijumom na političku sliku današnjeg svijeta.

Također u srijedu 21. listopada, u jednom riječkom privatnom stanu, gostuje i kazališna redateljica Marina Petković Liker s predstavom "Ni prijatelj, ni brat" koja ispituje izvedbenost bivanja, sudoživljavanja, suosjećanja i suigre, rastvarajući intimne i društvene odnose jedne manje obiteljsko-susjedske zajednice od koje nije ostalo ni prijatelja ni brata.

Ulaznice za sve predstave u Filodrammatici i Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku prodavat će se po cijeni od 30 kuna, a moći će se kupiti i preuzeti na mjestu izvedbe sat vremena prije početka predstave.

U četvrtak 22. listopada u 20 sati zagrebački redateljsko-dramaturški dvojac Miran Kurspahić i Rona Žulj s glumcima Deanom Krivačićem i Svenom Jakirom u Filodrammatici će predstaviti "Victims4Life – Žrtve za život", kazališnu predstavu koja preispituje novu kulturnu paradigmu i duh vremena.

U petak u 20 sati slovenska koreografkinja, izvođačica i spisateljica Mala Kline također će u Filodrammatici izvesti svoju predstavu "EDEN", za koju je na slovenskom festivalu Gibanica osvojila nagradu za najbolju predstavu po izboru publike i nagradu Ksenija Hribar za najbolju koreografkinju. 

U subotu 24. listopada u 19:30 sati u HKD-u na Sušaku nastupa riječkoj publici itekako poznati autor, nagrađivani koreograf i redatelj Matija Ferlin s preciznom i dirljivom solo izvedbom "Sad Sam Almost 6", istražujući um djeteta i njegovu emancipaciju te prijelaz u frustrirajući svijet odraslih.

Festival će zatvoriti premijerna izvedba autorskog projekta Pavlice Bajsić Brazzoduro "Carevo novo uho", u nedjelju 25. listopada u 15, 16 i 17 sati. Ova izvedbena zvučna šetnja Rijekom osmišljena je kao potraga za izvjesnim Josipom Carom, članom posade jednog od deset brodova redovne linije Rijeka – New York koji je prevozio europske migrante u vrli Novi svijet, a koji je u kobnoj travanjskoj noći 1912. zaprimio SOS signale s najpoznatijeg potonulog broda u svjetskog povijesti.

Kazalište na soundwalk način, šetnja na radiofonijski način, radio kao potraga za blagom, sve su to mogući opisi ovog autorskog projekta koji će riječki urbani krajolik pretvoriti u scenografiju za potrebe fantazije svojih šetača. Otpuhujući prašinu s pojasa za spašavanje s Titanica, kojeg je Josip Car prije više od stoljeća donio u Rijeku, a koji se čuva u Pomorskom i povijesnom muzeju, autorica traži njegova nova značenja u svjetlu današnje migrantske stvarnosti.

Komentari