Izložba o hvarskim iseljenicima

Izložba o hvarskim iseljenicima

Hrvatski pomorski muzej Split i Muzej općine Jelsa priredili su izložbu "Sjećanja iz zemlje predaka" koja će biti otvorena 12. ožujka (četvrtak) u 18 sati u Hrvatskom pomorskom muzeju. Izložba evocira fragmentiranu povijest najmasovnijeg iseljeničkog vala iz središnjeg dijela otoka Hvara.

Gotovo da nema obitelji na otoku Hvaru koja ne čuva uspomenu na nekog svog pretka koji se krajem 19. ili početkom 20. stoljeća otisnuo u potragu za boljim životom, avanturom ili nekim drugim životnim izazovom. Te su ih rute odvele u daleke zemlje u kojima su stvarali novi život, ponekad u bliskoj vezi s rodbinom koja je iščekivala njihova pisma, a ponekad potpuno odsječeni od obitelji u prilikama i neprilikama koje su ih dočekale u novoj domovini. Njihove su životne povijesti nama nedohvatljive, a opet toliko važne u procesima stvaranja vlastitih identiteta i potrage za njihovim ishodištima. Ostali su nam dragocjeni podatci u otočnim arhivima, pisma ispisana pozdravima prijateljima i rodbini, fotografije koje su majke s radošću i tugom stiskale na grudima i pokoji predmet koji svjedoči o brizi ili povratku naših otočana.

Istraživanjem otočnih arhiva, dr. sc. Mladen Domazet prikupio je povijesne dokumente iz kojih se razabiru neka ključna mjesta iseljeničkog procesa: lokalne prilike, mogućnosti i uvjeti putovanja, iseljenička propaganda, savjeti za iseljenike i posljedice koje je ono ostavilo na razvoj otoka. Etnografskim istraživanjem u lokalnoj zajednici, Marija Plenković prikupila je pojedinačne i obiteljske iseljeničke priče kako ih pamte potomci otočnih iseljenika. Prikupljena pisma rodbini, fotografije i još pokoja memorabilija otkrivaju nam duboko osobno iskustvo ponekad višestrukih prelazaka oceana.

Intenzivni procesi iseljavanja s otoka započinju zbog urušavanja temeljnih gospodarskih djelatnosti – jedrenjačkog brodarstva, pomorske trgovine i vinogradarstva. Rute kojima će krenuti naši otočani u iseljeništvo doista su raznovrsne. Na samom početku 20. st. obitelj Bunčuga iz Jelse vodi nas na Novi Zeland u potragu za kauri gumom, fosiliziranom smolom istoimenog stabla koja je činila važnu granu novozelandskog gospodarstva. Istovremeno četvero djece Ante i Lukrecije Beritić jedno za drugim prelazi Atlantik i nastanjuju se u Seattleu. Braća i sestra otvaraju obiteljski restoran i bave se ribarstvom koje ih je u povremenim podvizima odvelo do obala Aljaske. Nešto kasnije, 1927. godine Srećko Milta iz Pitava dolazi u Boliviju. Vješt u obradi kamena, isprva radi na izgradnji mostova, a zatim se posvećuje poljoprivredi i postaje pionir modernog vinogradarstva u okolici Santa Cruza. Mladi kipar iz Jelse Jurko Salamunić, vođen težnjom ka umjetničkom uspjehu odlazi u Washington uz pomoć Ante Tresića Pavičića 1926. godine. Iz njegovih pisama razabiru se brojne poteškoće američkog društva u vrijeme Velike depresije i poteškoće mladog kipara na putu k umjetničkoj afirmaciji. Osim ovih i drugih životnih priča izložena građa ukazuje na razmjer nebrojenih sudbina onih iseljenika koji su zauvijek napustili zavičaj i izgubili svaki kontakt s rodbinom na otoku. Konačno, izložba sadrži i osvrt na dugoročne posljedice iseljavanja na demografsko stanje. Ovi su procesi ostavili snažan biljeg na razvoj otoka i Dalmacije u cjelini, ali i na kolektivnu memoriju otočnog stanovništva - navodi se u katalogu izložbe.

 

Komentari