Emisija "Kozmopolis – književnost u kontekstu" donosi eseje književnih povjesničara i teoretičara i, uz ostalo, traži odgovore na pitanja o ulozi književnosti u 21. stoljeću te o tome koliko je važno graditi vlastite smjernice i biti inovativan u nacionalnim i internacionalnim razmjerima...
U središtu pozornosti autorice eseja, Helene Peričić, redovite profesorice u trajnom zvanju na Odsjeku za kroatistiku Sveučilišta u Zadru dva su prevoditelja Shakespeareova Hamleta na hrvatski jezik koja potječu iz istog mjesta – iz Sukošana. Božo Peričić (1865. – 1947.), poznati dalmatinski liječnik i kulturni djelatnik, načinio je prijevod glasovita komada koji nikad u cijelosti nije objavljen (točnije, tiskan je samo u ulomcima) te je ostao u rukopisu; on je, po svemu sudeći, prvi koji je u nas preveo spomenutu dramu izravno s engleskog izvornika. Autor je drugoga prijevoda Josip Torbarina (1902. – 1986.) poznati hrvatski šekspirolog i prevoditelj. Peričićev je prijevod u razdoblju od dvadesetak godina doživio brojne preinake što se dade zaključiti iz ulomka prijevoda objavljenog u zadarskom Narodnom listu 1916., prijevoda III. čina tiskanog u splitskom Novom dobu 1935. te iz prijevoda u rukopisu. Torbarinin je prijevod (objavljen 1979. i 1997.) ocijenjen kao jedan od ponajboljih hrvatskih prijevoda glasovite drame engleskog barda. Prijevod Hamleta liječnika Bože Peričića zahtijeva tiskanje u cijelosti, prezentiranje široj javnosti i podrobnu traduktološku analizu. Zasad nema evidentiranih podataka o mogućem poznavanju i/ili susretu dvojice prevoditelja.
Tema emisije je esej Milke Car o publicističkoj djelatnosti Augusta Šenoe u Beču.
U povodu 140. obljetnice smrti prisjetit ćemo se velikoga hrvatskog pisca Augusta Šenoe, koji je, među ostalim, iznimno zadužio Zagreb, čiji je identitet oblikovao brojnim svojim književnim i publicističkim tekstovima. U svjetlu te činjenice, poslušat ćemo esej doktorice znanosti Milke Car, redovite profesorice na Odsjeku za germanistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u kojemu će se pokazati kako je Šenoa, i kad je pisao i objavljivao izvan domovine, za svoj cilj imao njezinu i afirmaciju svojega rodnog grada, reprezentirajući ga kao glavno simboličko, kulturno i političko sidrište hrvatske nacije. Emisiju je priredila izv. prof. dr. sc. Suzana Coha.
Esej Daniela Miščina pod naslovom "Kontekst Erazmovog baselskog izdanja Jeronimovih djela",