Ogledi i rasprave - Obiteljsko stablo - Molly i Nick Drake

Ogledi i rasprave - Obiteljsko stablo - Molly i Nick Drake

Kultura, društvo, umjetnost, znanost, filozofija

Posljednja emisija: Petak, 29.05.2020 23:00

Ogledi o pop kulturi - Daptone Records - Analogni soul

Ogledi o pop kulturi - Daptone Records - Analogni soul

Glazba, umjetnost

Posljednja emisija: Subota, 04.04.2020 13:30

Okrugli stol ponedjeljkom

Okrugli stol ponedjeljkom

Unutarnja, društvo

SATIRA U DOBA POLITIČKE KOREKTNOSTI Satira, kao umjetnički žanr u kojem se kritički ismijava pojedinca, određenu skupinu, autoritet i vlast, prisutna je u svim područjima umjetničke slobode i izražaja, u književnosti, u kazalištu, i u kinematografiji, i u likovnoj umjetnosti. Satiru kao instrument društvene katarze susrećemo i na karnevalima, kada se koristi kao sredstvo društvene i političke kritike, propitivanja dogmi ili borbe protiv tabua. No, nerijetko svjedočimo i situacijama zlouporabe satire, koje dobiju značenje govora mržnje ili poziva na nasilje usred vremena političke korektnosti. Političku korektnost doživljavamo kao uvažavanje drugih i drugačijih, često i kao zaštitu ranjivih društvenih skupina od progona i netolerancije. Kako značenje satire ovisi i o društvenom kontekstu, o povijesnom, vjerskom i ideološkom političkom poretku, satira često dolazi u sukob sa dominantnim trendom političke korektnosti, posebno kada se ona javlja u svojoj radikalnoj varijanti. Svjedočimo i o političkoj korektnosti koja se javlja i u formi fanatizma koji često trivijalizira društvene probleme te nastoji tabuizirati određene teme. Time postavlja društvene, pravne, umjetničke i političke granice slobodnom izražavanju satire. U tome smislu nam je razgovor o satiri u doba političke korektnosti i potreban i dobrodošao. Koje je suvremeno značenje i snaga satire u umjetnosti, a koje u stvarnom životu? Treba li postavljati granice satiri? Je li danas satira kao žanr ugrožena ili je satira postala politički nekorektna? Koja je granica između difamacije, govora mržnje i legitimne satire, u "Okruglom stolu ponedjeljkom" govore: Tuga Tarle, profesorica, teatrologinja i publicistkinja Vinko Brešan, filmski, televizijski i kazališni redatelj i Dr. sc. Nebojša Blanuša, socijalni psiholog, izvanredni profesor Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Autor i voditelj emisije: Jure Vujić Urednik emisije: Željko Rogošić

Posljednja emisija: Ponedjeljak, 09.03.2020 15:15

Opera na Trećem

Opera na Trećem

Glazba

Antonin Dvorak: Kralj i ugljenar, komična opera u 3 čina Izvođači: Roman Hoza, bariton - Kralj Matyaš Jozef Benci, bas - Matej, ugljenar Katerina Knežikova, sopran - Liduška Lucie Hilscherova, alt - Ana Richard Samek, tenor - Jenik Jana Sibera, sopran - Eva, dvorjanka Dana Burešova, sopran - kraljica Jan Štava, bas - Sekaček, časnik straže Josef Moravec, tenor - Jindrich, grof od Krživoklata Ondrej Koplik, tenor - prvi lovac Michal Onufer, bas - drugi lovac Praški filharmonijski zbor (zborovođa Lukaš Vasilek) Simfonijski orkestar Praškog radija Dirigent - Tomaš Brauner Izvedba: snimka EBU Dvorakov festival u Pragu, 19.09.2019.

Posljednja emisija: Subota, 30.05.2020 20:00

Portreti znanstvenika - Irski liječnik Seamus O'Mahoney

Portreti znanstvenika - Irski liječnik Seamus O'Mahoney

Kultura, znanost

Posljednja emisija: Četvrtak, 28.05.2020 13:00

Portret umjetnika u drami - PORTRET DRAMSKOG UMJETNIKA SLOBODANA MILOVANOVIĆA

Portret umjetnika u drami - PORTRET DRAMSKOG UMJETNIKA SLOBODANA MILOVANOVIĆA

Kultura, umjetnost, dramski program

Uz songove Drage Mlinarca iz predstave Hvarkinja, ivice Krajača i Zlatka Tanodija iz rock opere Crna kraljica u emisiji su korišteni i djelovi radijske prilagodbe predstave Robinja, te televizijskih serija Put u Vučjak i Provodi i sprovodi.

Posljednja emisija: Petak, 29.05.2020 13:30

Povijesne kontroverze - Katin 2 dio

Povijesne kontroverze - Katin 2 dio

Bit će riječi o zločinu u Katynu.

Posljednja emisija: Četvrtak, 21.05.2020 14:30

Prozor u digitalno - Digitalna povijest umjetnosti

Prozor u digitalno - Digitalna povijest umjetnosti

Gospodarstvo, znanost, tehnologija

Gošća emisije je dr Ljiljana Kolešnik s Instituta za povijest umjetnosti. S njom razgovaramo o projektu ARtnet koji je osmislila. Riječ je o interaktivnoj bazi podataka o hrvatskoj umjetnosti u kojoj se nalaze podaci o gotovo 30 tisuća umjetnika, povjesničara umjetnosti, arhitekata i drugih, te informacije o 2,5 tisuće izložbi, stotinjak stručnih časopisa te događaja, približno 280 umjetničkih grupa i o njihovim međusobnim vezama.

Posljednja emisija: Utorak, 02.06.2020 13:00

Putovi hrvatske glazbe: Promocija hrvatske glazbe u inozemstvu

Putovi hrvatske glazbe: Promocija hrvatske glazbe u inozemstvu

Glazba, kultura, talk show

Putovi hrvatske glazbe na zaključku svoje obljetničke 20. sezone emitiranja donose omiljenu temu promocije hrvatske glazbe u inozemstvu uz recentno objavljene nosače zvuka. Od odabira Bersinih skladbi sa CD-a koji je ostvario pijanist Goran Filipec, do podsjetnika na uspješno izdanje opere "Ero s onoga svijeta" Jakova Gotovca, donosimo i snimku izvedbe "Hrvatskog glagoljaškog rekvijema" Igora Kuljerića u Münchenu u veljači koja će se naći na nosaču zvuka, i dio je sjajnog niza koji ostvaruje dirigent Ivan Repušić. Iz izloga noviteta nakladničke kuće CPO predstavljamo i novi nosač komorne hrvatske glazbe koji je ostvario Kvartet Sebastian sa djelima Božidara Kunca, Josipa Štolcera Slavenskog i Frana Lhotke.

Posljednja emisija: Petak, 29.05.2020 11:00

Radio atelje - Janko Polić Kamov: „Žalost“

Radio atelje - Janko Polić Kamov: „Žalost“

Dramski program

Janko Polić Kamov: „Žalost“ Pripovjedač ima dvanaest godina i ide u Drugu riječku gimnaziju. Njegova sestra je umrla, a on je odlučio da neće sudjelovati u uobičajenim ritualima žalovanja, da će se suprotstaviti konzervativnim običajima svoje obitelji i okruženja. Pozorno i nemilosrdno promatra sve oko sebe, a njegovo ponašanje izaziva prijepore i odbojnost. Radiofonska igra „Žalost“ damatizacija je istoimene pripovijetke Janka Polića Kamova „Žalost“ napisane 1909, a mi je smještamo u Rijeku 2019. Ovaj tekst star sotinu i deset godina, na određeni je način i preteča teme romana Alberta Camusa „Stranac“ (1942) u svojemu otporu ponavljanju propisanih ili pretpostavljenih obrazaca ponašanja nakon smrti voljene osobe. Ovaj tekst je i danas mlad, anarhističan, eksplozivan. Parafrazirajući umjetničku akciju Vlade Marteka „Čitajte Kamova“ uzvikujemo: Slušajte Kamova! Glume: Dado Ćosić, Urša Raukar Alen Šalinović, Franka Meštrović i Dunja Fajdić. Skladatelj i izvođač na električnoj bas gitari: Tomas Krkač. Glazbena dramaturginja: Franka Meštrović. Ton-majstor: Zoran Brajević. Dramatizacija i režija: Katja Šimunić. Urednica: Katja Šimunić.

Posljednja emisija: Četvrtak, 26.03.2020 18:00

Radio drama - Fjodor Sologub: MALI ZLODUH

Radio drama - Fjodor Sologub: MALI ZLODUH

Književnost, dramski program

Profesor Peredonov pošto-poto hoće napredovati u službi i nastavničko mjesto zamijeniti inspektorskim. Od siline ambicije događa mu se duševno rastrojstvo koje će njegov prijatelj platiti glavom. U radiodramskoj inačici pripovijetke Fjodora Sologuba igra izuzetna ekipa glumaca – Ozren Grabarić (kao Peredonov) i Krešimir Mikić (kao njegov prijatelj), a slijede ih također nadahnutom igrom i osjećajem za žanr - Jelena Miholjević, Sven Medvešek, Damir Poljičak, Tena Nemet Brankov, Mia Krajcar i Sanja Crljen. Između smijeha i gorčine sigurne ruke redatelja Mislava Brečića su stvorile cjelinu prema čvrstoj dramatizaciji mlade dramaturginje Dine Vukelić.

Posljednja emisija: Utorak, 02.06.2020 18:00

Radio igra - Beatrica Kurbel: PARK

Radio igra - Beatrica Kurbel: PARK

Dramski program

Drama mlade hrvatske autorice Beatrice Kurbel, nedavno nagrađena trećom Nagradom „Marin Držić“, psihološki je istančana priča o jednom ubojstvu te posljedicama koje je ono ostavilo na ljude koji su, kao susjedi ili djeca, bili povezani sa žrtvom i njegovim počiniteljem. Kvartovski park u kojem se zločin dogodio mjesto je na kojem se isprepliću njihovi životi i sjećanja.

Posljednja emisija: Ponedjeljak, 01.06.2020 18:00

Radio roman - Tomica Šćavina    BROD ZA LAJKU (2. DIO)

Radio roman - Tomica Šćavina BROD ZA LAJKU (2. DIO)

Dramski program

Radnja romana smještena je u Zagreb, 2017. Dvije mlade, pametne cure u borbi za dobru budućnost, i, ako je ikako moguće, bolju sadašnjost.Što im se sve ispriječilo na putu? Kao i obično, demoni iz prošlosti.

Posljednja emisija: Utorak, 02.06.2020 09:30

Razgovor s povodom - Sanja Kalambura

Razgovor s povodom - Sanja Kalambura

Kultura, umjetnost, znanost

Posljednja emisija: Ponedjeljak, 01.06.2020 10:30

Skitnje u zvuku - Đino Đivanović: "U podnožju svete planine Ararat" - PREMIJERA

Skitnje u zvuku - Đino Đivanović: "U podnožju svete planine Ararat" - PREMIJERA

Dramski program, dokumentarni program

„U podnožju svete planine Ararat“, zvučna je skitnja Armenijom. Zemlja je to opuštenosti, spontanosti, polaganosti, dobrog vina i armenskog konjaka, toplog i srdačnog naroda. Oblikovana vulkanskim kamenom, drevna geološki i kulturom, omotana mistikom protokršćanske duhovnosti, koju se može nazrijeti u tisućama crkava i samostana jedinstvene arhitekture, građevinske mudrosti i umijeća. Skitnju prati zvuk duduka, dok pogled stalno putuje prema Araratu i njegovom vječno zaleđenom bijelom vrhu, tom mitskom mjestu s kojim u Armeniji sve počinje i završava. Autor: Đino Đivanović, skladatelj: Maro Market; ton majstor: Srđan Nogić; urednik: Nikica Klobučar

Posljednja emisija: Četvrtak, 02.04.2020 19:00

Stvarnost prostora - Hilary Sample: Arhitektura održavanja, I. dio

Stvarnost prostora - Hilary Sample: Arhitektura održavanja, I. dio

Društvo, umjetnost

Poštovani slušatelji, ovom emisijom počinjemo novi ciklus autora Frane Petra Zovka. U prethodnim ciklusima često smo se bavili odnosom arhitekture i gradnje, tj. proizvodnim odnosima koji nastaju na putu od papirnatog projekta do njegove materijalizacije, a koji su unatoč ključnoj poziciji u proizvodnji izgrađenog okoliša u arhitektonskom diskursu ostali ( odnosno postali) tek marginalno prisutni. Ovaj ciklus, u kojem fokus premještamo na život zgrada nakon njihova dovršenja, otvaramo temom održavanja – nevidljivim procesima koji također proizlaze iz arhitektonskog projekta te reproduciraju brojne ekonomske i društvene odnose.

Posljednja emisija: Srijeda, 06.05.2020 16:03

Suvremena hrvatska proza - Nora Verde - Fatiga

Suvremena hrvatska proza - Nora Verde - Fatiga

Kultura, znanost

Gošća emisije "Suvremena hrvatska proza" je Nora Verde (Antonela Marušić), hrvatska književnica, rođena 1974. godine u Dubrovniku. Završila je studij Hrvatskog jezika i književnosti. Književnom praksom počinje se baviti kao studentica kada objavljuje prvu knjigu poezije "Sezona bjegova" (1994.). Autorica je prozne knjige "Posudi mi smajl". 2013. godine objavila je roman naslova "Do isteka zaliha", a isti je 2016. godine objavljen u Sloveniji pod naslovom "Do razprodaje zalog". Knjigu kratkih priča "O ljubavi, batinama i revoluciji" objavila je 2016. godine. U emisiji se predstavlja proznim ulomkom pod naslovom "Fatiga", koji je dio romana u nastajanju naslovljenog "Moja dota".

Posljednja emisija: Ponedjeljak, 30.12.2019 22:03

Theatralia

Theatralia

Kultura, umjetnost

U ovotjednoj "Theatraliji" Mira Muhoberac razgovara s dramaturzima i urednicima zaposlenima na Hrvatskoj radioteleviziji - s Hrvojem Ivankovićem, Adrianom Kramarić, Nives Madunić Barišić i Katjom Šimunić - o dramskom programu Hrvatskoga radija, uspjesima, programima i vizijama. Emisija je isprepletena ulomcima iz radiodrama u režiji i izvedbi istaknutih hrvatskih umjetnika. Autorica emisije i voditeljica: Mira Muhoberac.

Posljednja emisija: Ponedjeljak, 01.06.2020 08:45

Tribina Trećeg programa - "Hrvatska za 20 godina".

Tribina Trećeg programa - "Hrvatska za 20 godina".

Kultura, društvo, znanost

Treći program Hrvatskoga radija poziva vas u 20 sati u zagrebačku knjižnicu Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5, na tribinu o temi "Hrvatska za 20 godina". Na početku 2020. godine, odnosno na svršetku prve petine 21. stoljeća, možda je konačno došao trenutak u kojemu se više ne može tvrditi kako se nalazimo na početku stoljeća. Zgodnim misaonim eksperimentom futurističkoga tipa u tome se svjetlu nadaje pitanje kako će Hrvatska i svijet izgledati za daljnjih dvadeset godina, to jest: koliko će se sve promijeniti? Prije upuštanja u procjene naravi sutrašnjice, potrebno je osvijestiti neke paradokse koje opterećuju pokušaje proricanja budućnosti, pa bilo ono i znanstvenoga tipa. Ponajprije, povijest se ne razvija pravocrtno, već skokovito - tkogod je pokušao predvidjeti budućnost isključivo na temelju zamisli o perpetuiranju aktualnih obrazaca i sadašnjih tendencija, prevario se. Drugim riječima, opća povijest i pojedinačne povijesti - bilo da je riječ o povijesti civilizacija, naroda, kultura, umjetnosti, znanosti ili ekonomija - ne razvija se u skladu s načelima evolucije, već revolucije. Događaji koji mijenjaju zbilju po običaju su grandiozne naravi - to su velike pobjede i katastrofe širokih razmjera. Nadalje, u kontekstu epohalnih povijesnih mijena, zanimljivo je primijetiti kako ne vrijedi svako razdoblje jednako. Kao što je Steven Weinberg ustanovio kako su se ključni postupci za oblikovanje svemira odvili u prve tri minute nakon Velikoga praska, tako je katkada u nekoliko ključnih godina zbijeno više presudnih događaja negoli u dugim, praznim desetljećima. Bi li se - na tome tragu - posljednjih dvadeset godina u povijesti hrvatske države lakše moglo tumačiti kao turbulentno razdoblje, ili pak kao doba lišeno većih društvenih pomaka? Ako je druga pretpostavka točna, stvara li se u razdoblju mirovanja kritična masa koja će u budućnosti eksplodirati? Koliko se budućnost sljedećih dvadeset godina, posebice u kontekstu demografije, ekonomije, politike, religije i kulture u Hrvatskoj uopće može predvidjeti? Čeka li nas - na globalnoj razini - tehnološka revolucija novoga doba, robotizacija društva ili ostvarenje ideala transhumanizma? Je li institucionalna religija na pragu propasti? Nosi li budućnost prevladavanje svjetskoga siromaštva ili produbljivanje polarizacije između bogatih i siromašnih? Hoće li liberalna demokracija kao koncept, u kontekstu upozorenja na pad u postliberalno stanje, uopće opstati? Hoće li se europski identitet sa svim svojim mijenama, među kojima je danas središnja migrantska kriza, ponovno transformirati, a Hrvatska uhvatiti priključak sa zapadnim ekonomijama, ili se pak neće dogoditi ništa od navedenog te će razdoblje koje nam predstoji obilježiti izostanak povijesno presudnih događaja? O tim i srodnim pitanjima večeras ćemo na Tribini Trećega programa razgovarati sa Slavenom Leticom, Stjepanom Štercom i Davorkom Budimir. Slaven Letica sveučilišni je profesor, ekonomist, političar i publicist. Magistrirao je na Ekonomskom fakultetu na temu "Teorija ekonomskog razvoja i makro-ekonomska politika". Doktorirao je potom u istoj ustanovi na temu "Faktori rasta i mogućnosti racionalizacije zdravstvene potrošnje u Hrvatskoj". Specijalističko obrazovanje iz zdravtvene ekonomike i medicinske sociologije stekao je na sveučilištima u Edinburgu i Leedsu, a nastavnu i znanstvenu karijeru i dalje gradio na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Javnosti je najviše poznat kao prvi osobni savjetnik prvog predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana, od svibnja 1990. do ožujka 1991. Javnosti je najviše poznat kao prvi osobni savjetnik prvog predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana, od svibnja 1990. do ožujka 1991. godine. Izravno je sudjelovao u procesu stvaranja hrvatske države: u pisanju načela za Ustav i u osmišljavanju ključnih hrvatskih državnih institucija. Autor je i koautor 16 znanstvenih i popularno znanstvenih knjiga i udžbenika izdanih u Hrvatskoj i SAD-u te više od sto znanstvenih i stručnih članaka. Među knjigama se posebno ističu "Zdravstvo u Hrvatskoj: razvoj, stanje i perspektive" (1981.), "Intelektualac i kriza" (1984.), "Četvrta Jugoslavija" (1989.), "Obećana zemlja" (1992.), "Političko pleme" (1999.), "Strašni sud" (2002.), "Politički sasvim nekorektno" (2015.) te "Vječni titoizam i ljudožderska politika" (2016.). Sudionik je političkoga života kao kandidat za predsjednika Republike Hrvatske i zastupnik u Hrvatskome saboru. Stjepan Šterc doktorirao je na Geografskom odsjeku PMF-a 2012. godine. Od 1991. do 2003. godine radio je u Vladi, Ministarstvu vanjskih poslova te bio pomoćnik ministra razvitka i obnove i obrane. Sudionik je Domovinskoga rata, djelatni časnik Hrvatske vojske te svjedok obrane hrvatskih generala u Haagu. Jedan je od osnivača Instituta Ivo Pilar, Hrvatskih studija i časopisa Društvena istraživanja te jedan od autora Nacionalnog programa demografskog razvitka Republike Hrvatske, Zakona o otocima i Studije o razvitku područja posebne državne skrbi. Predavao je na Ratnoj školi Ministarstva obrane Republike Hrvatske i na Hrvatskim studijima. Trenutačno predaje na Geografskom odsjeku PMF-a Sveučilišta u Zagrebu. Objavio je četrdesetak znanstvenih radova, 16 studija i elaborata te 34 stručna rada te sudjelovao na brojnim znanstvenim skupovima i raspravama. Davorka Budimir magistrirala je na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu 2005., a doktorirala na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru 2016. godine, na temu "Politička elita u Hrvatskoj 1990.-2000.". Od 2013. do 2016. godine bila je predsjednica Hrvatskog politološkog društva. U mandatu 2010.-2015. obavljala je dužnosti potpredsjednice Izvršnog odbora Udruge za trgovinu pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Od 2013. je godine predsjednica Transparency Internationala Hrvatska. Objavila je više znanstvenih članaka na temu političkih elita u Hrvatskoj te knjige "Politička elita u Hrvatskoj: 1990.-2000." (2017.) te "Politička elita u Hrvatskoj: 1986.-1990." (2018.).

Posljednja emisija: Četvrtak, 06.02.2020 20:00

Triptih - Nina Horvat, Vanja Cuculić, Karol Radziszewski

Triptih - Nina Horvat, Vanja Cuculić, Karol Radziszewski

Umjetnost

Posljednja emisija: Utorak, 24.03.2020 16:03