Klasična večer zagrebačkih šišmiša - Mozartova opera "Idomeneo"

Klasična večer zagrebačkih šišmiša - Mozartova opera "Idomeneo"

Glazba

Posljednja emisija: Nedjelja, 11.04.2021 20:00

Kozmopolis

Kozmopolis

Kultura, umjetnost, književnost, znanost

U povodu 140. obljetnice smrti prisjetit ćemo se velikoga hrvatskog pisca Augusta Šenoe, koji je, među ostalim, iznimno zadužio Zagreb, čiji je identitet oblikovao brojnim svojim književnim i publicističkim tekstovima. U svjetlu te činjenice, poslušat ćemo esej doktorice znanosti Milke Car, redovite profesorice na Odsjeku za germanistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u kojemu će se pokazati kako je Šenoa, i kad je pisao i objavljivao izvan domovine, za svoj cilj imao njezinu i afirmaciju svojega rodnog grada, reprezentirajući ga kao glavno simboličko, kulturno i političko sidrište hrvatske nacije. Emisiju je priredila izv. prof. dr. sc. Suzana Coha.

Posljednja emisija: Ponedjeljak, 12.04.2021 23:00

Kozmos i etos

Kozmos i etos

Znanost

U emisiji "Kozmos i etos" razgovaramo o etičkim izazovima umjetne inteligencije i robotike. Dohvaćamo se triju osnovnih etičkih teorija, zatim implicitnoga etičkog izazova umjetne inteligencije i robotike koji se iskazuje potencijalnom prijetnjom slobodnoj volji, k tome govorimo o sedam eksplicitnih etičkih izazova pred koje nas dovodi tehnološki razvoj na ovome području. Posebnu pozornost posvećujemo umjetnoj inteligenciji u medicini, pri čemu razmatramo pitanje jesu li dijagnostički sustavi koji se temelje na umjetnoj inteligenciji prijetnja autonomiji pacijenata kao jednomu od središnjih načela biomedicinske etike. Uz to objašnjavamo zašto na umjetnoj inteligenciji utemeljeni dijagnostički sustavi mogu izazvati zabrinutost ne samo pacijenata nego i liječnika. Gost je prof. dr. sc. Tomislav Bracanović iz Instituta za filozofiju u Zagrebu. Autor i voditelj: Marito Mihovil Letica. Urednica je Nevenka Dujmović.

Posljednja emisija: Četvrtak, 15.04.2021 08:45

Majstorski ciklus Simfonijskog orkestra HRT-a

Majstorski ciklus Simfonijskog orkestra HRT-a

Glazba

Izravni prijenos koncerta iz male dvorane Doma sportova Simfonijski orkestar HRT-a Aleksandar Marković, dirigent Anton Bruckner, 8. simfonija u c-molu

Posljednja emisija: Četvrtak, 15.04.2021 20:00

Mikrokozmi - Rimske kronike IV

Mikrokozmi - Rimske kronike IV

Društvo, život, književnost

Posljednja emisija: Srijeda, 14.04.2021 23:00

Mixtape - The Unthanks - Last

Mixtape - The Unthanks - Last

Glazba, umjetnost

Posljednja emisija: Utorak, 06.04.2021 23:30

Moj izbor

Moj izbor

Talk show

Gost je Siniša Golub okolišni aktivist i publicist, fotograf i prevoditelj. Siniša Golub je međimurski okolišni aktivist, publicist i pokretač brojnih projekata u zaštiti prirode i okoliša. Magistar primarnog obrazovanja (diplomirani učitelj) i magistar znanosti na području upravljanja zaštićenim područjima (Management of protected areas; Alpe-Adria University, Klagenfurt). Osnivač je udruge ZEO Nobilis, urednik prve fotomonografije regije Međimurje u 21. stoljeću. Bavi se pisanjem i fotografijom, te redovno objavljuje stručne i popularne članke u hrvatskim časopisima. Pokretač časopisa NOBILIS, časopisa Međimurje:Sjever, te autor ili urednik desetak knjiga zavičajne tematike. Veliku količinu energije uložio je u lobiranje kad je rijeka Mura bila u procesu izglasavanja zaštite. Autor prve hrvatske knjige o rijeci Muri. Tijekom 2010. godine, zajedno s kolegama snimio je nekoliko dokumentarnih filmova o rijeci Muri i Dravi te o prirodnim vrednotama Međimurja. Aldo Leopold, američki prirodoslovac i praktičar u zaštiti divljine, Golubov je najveći uzor. U gusto naseljenom Međimurju otkrio fenomen bokaža, koji prema svim teorijama razvoja tu više ne bi trebao biti nazočan u prostoru. Za hrvatski časopis Meridijani piše serijal o američkim nacionalnim parkovima te priprema knjigu za travanj 2018. godine. Taj dio publicističkog rada vezan je uz istraživanje američkih parkova koje je počelo 2000. godine njegovim radom u Nacionalnom parku Denali, Aljaska, a nastavljeno kroz posjet ostalim parkovima kontinentalnog dijela SAD-a, njih tridesetak od ukupno 60 proglašenih. Zaposlen kao stručni suradnik za zaštitu prirode (trenutno kao ravnatelj) u Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Međimurske županije. Pokrenuo projekt uspostave "Centra za posjetitelje" zaštićene međimurske prirode u selu Križovec. Ivica Prtenjača

Posljednja emisija: Nedjelja, 11.04.2021 11:00

Na kraju tjedna - Mladen Machiedo

Na kraju tjedna - Mladen Machiedo

Kultura, gospodarstvo, društvo, život, umjetnost, književnost, film, mozaik

Povodom Nagrade "Iso Velikanović" za životno djelo gost je književnik, prevoditelj, umirovljeni profesor talijanskoga jezika i književnosti Mladen Machiedo. Govori o prijateljevanju s autorima koje je prevodio, 700. obljetnici Danteove smrti, Zagrebačkim književnim razgovorima, svemrežju i književnosti. Autor: Tomislav Šovagović

Posljednja emisija: Subota, 17.04.2021 11:15

Na treći pogled

Na treći pogled

Književnost

Gošća emisije je Karmela Špoljarić.

Posljednja emisija: Ponedjeljak, 05.04.2021 23:00

Ogledi i rasprave - Fantazija i imaginacija

Ogledi i rasprave - Fantazija i imaginacija

Kultura, društvo, umjetnost, znanost, filozofija

Posljednja emisija: Četvrtak, 15.04.2021 23:00

Ogledi o pop kulturi - Neofolk s ulice

Ogledi o pop kulturi - Neofolk s ulice

Glazba, umjetnost

Posljednja emisija: Subota, 17.04.2021 13:30

Okrugli stol ponedjeljkom

Okrugli stol ponedjeljkom

Unutarnja, društvo

Odluka Skupštine grada Subotice u Vojvodini o uvođenju tzv. bunjevačkog jezika u ravnopravnu uporabu s još tri : srpskim, mađarskim i hrvatskim, izazvala je vrlo burne i žustre reakcije u Hrvatskoj, posebno od strane državnih vlasti i institucija i vodećih kulturnih i znanstvenih ustanova. Jednodušna je ocjena da se radi o još jednom pokušaju rastakanja hrvatskog kulturno - etničkog identiteta u Vojvodini i Srbiji i otuđivanja dijela hrvatske jezične baštine. Proces odnarođivanja Hrvata iz Bačke započeo je 80-tih godina prošlog stoljeća za vrijeme Miloševićevog režima, nijekanjem hrvatskog podrijetla Bunjevaca i realizacijom projekta izgradnje tzv. bunjevačke nacije. Izvjesno, u službenoj politici Beograda na djelu je i dalje konstruiranje pseudoidentiteta. Predstavlja li odluka o uvođenju "bunjevačkog jezika" prijetnju za opstanak etničkog i kulturnog identiteta Hrvata u Vojvodini protivno svim eurointegracijskim procesima koji štite manjinske jezike i skupine? ? Kako je tekla etnogeneza i afirmiranje posebnog kulturno-etničkog identiteta Hrvata u Vojvodini? Je li riječ o lingvističkoj diskriminaciji ili nijekanju političkih prava Hrvata u Srbiji? O tim i drugim pitanjima, u "Okruglom stolu ponedjeljkom" u studiju Hrvatskog radija govore: dr. sc. Milana Černelić, profesorica na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Jelena Gazivoda, izvršna urednica "Vijenca", književnog lista za umjetnost, kulturu i znanost Matice Hrvatske i telefonom dr. sc. Ivan Dulić, povjesničar iz Vinkovaca Autor i voditelj emisije: Jure Vujić Urednik emisije: Željko Rogošić

Posljednja emisija: Ponedjeljak, 12.04.2021 15:15

Opera na Trećem - G.Puccini - Lastavica

Opera na Trećem - G.Puccini - Lastavica

Glazba

Posljednja emisija: Subota, 20.03.2021 20:00

Poezija naglas - Pusti neka Zemlja utihne - Gordana Benić

Poezija naglas - Pusti neka Zemlja utihne - Gordana Benić

Književnost

Gordana Benić: Pusti neka Zemlja utihne Za pjesnikinju Gordanu Benić svemirski romantizam već je dugo opsesivna tema, a razgranava se u nagrađivanim knjigama: Banalis gloria, Oblik duše, Nebeski ekvator, Bijeli šum i Vremenski putnici. U poemi Pusti neka Zemlja utihne autorica se prepušta uranjanju u kozmos otkrivajući ga kao neodvojivu dimenziju svojevrsnog poetskog putovanje, kojim se ipak ne opisuje neka linearna radnja, niti se otkrivaju kôdovi za dešifriranje svemira i njegovog smisla. Kozmička poglavlja u poemi Pusti neka Zemlja utihne balansiraju na granici vidljivog i nevidljivoga, sve do trenutka kada se počinje nazirati razlomljena, a ipak koherentna cjelina koja se hrani blistavim snovima i enigmom svemirske tame. Svemir naprosto jest, i sve se u poeziji Gordane Benić događa kao nadnaravna priča. To je otvoreni teren vibracija, metafizički klaster kroz koji možete s nekom vrstom daljinskog upravljača skakati s programa na program što čini poetski doživljaj skoro nedokučivim. U poemi Pusti neka Zemlja utihne poetska zamisao ulančava i povezuje krhotine poznatoga svijeta, ali je pjesnički ritam usmjeren prema novoj, na trenutke neshvatljivoj perspektivi. Podjednako u Svemiru i na Zemlji kozmičko tkanje obuhvaća nas neobičnim i dubokim rezonancijama pobuđujući osobitu vrstu snovitosti. U dodiru s nebom svijet se možda raspao na djeliće, a krhotine se preslažu poput bizarnog panoptikuma. Svaki ulomak ili mikro-svemir ipak ostaje upisan u virtualnoj mreži, a moćna pozadinska jeka uvijek na drugačiji način potiče čežnju prema nesagledivom beskraju. Međutim, ulomci neizvjesnog kozmosa nisu samo lijepe slike koje nam šalju teleskopi već i osjećaj zastrašujuće praznine, nelagode pred tajanstvenom stihijom koja nam mijenja horizont. Svaki od ulančanih fragmenata izdvojeni je mikro-svemir poetskog univerzuma kojim se navješćuje ono što je neizrecivo u našem unutarnjem krajoliku, ili u galaksiji duše. U poemi Pusti neka Zemlja utihne pokretački je modus kozmička levitacija koja na posve neočekivane načine oblikuje fantastični kaleidoskop. Tako obuhvatno i zbunjujuće iskustvo može se samo donekle premostiti alkemijom riječi, bljeskovima mašte i paletom poetske slikovitosti koja čini puni krug oko Zemlje te preoblikuje njezine gravitacijske zakonitosti. Pjesništvo Gordane Benić govori o frekvencijama svemira koji nam je nadohvat, a opet je nezemaljski tajanstven i neizreciv. Ponekad se čini da je u kozmičkim orbitama i naša zavičajna Zemlja davno izgubljena u zvjezdanim jatima. Preoblikovala se u svemirsku mandalu koju lako otpuhne solarni vjetar, zaključuje pjesnikinja.

Posljednja emisija: Četvrtak, 15.04.2021 22:03

Portreti znanstvenika - James Lovelock - tvorac teorije o Gei

Portreti znanstvenika - James Lovelock - tvorac teorije o Gei

Kultura, znanost

Posljednja emisija: Četvrtak, 15.04.2021 13:00

Portret umjetnika u drami - PORTRET DRAMSKE UMJETNICE VIKE PODGORSKE

Portret umjetnika u drami - PORTRET DRAMSKE UMJETNICE VIKE PODGORSKE

Kultura, umjetnost, dramski program

Slovenka Vika Podgorska (1898. – 1984.) nekoliko je desetljeća suvereno vladala pozornicom Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, kao jedna od najvećih glumica u povijesti te institucije. U ovoj emisiji predstavljamo je kroz njezina vlastita prisjećanja snimljena 1972., fragmente nekih od nezaboravnih joj uloga te promišljanja teatrologinje Lucije Ljubić koja pored ostalog govori o njezinu dvostrukom građanskom i glumačkom identitetu.

Posljednja emisija: Petak, 16.04.2021 13:30

Povijesne kontroverze - Potresi u Dalmaciji

Povijesne kontroverze - Potresi u Dalmaciji

Posljednja emisija: Četvrtak, 15.04.2021 14:30

Prozor u digitalno

Prozor u digitalno

Gospodarstvo, znanost, tehnologija

Poduzetnički inkubator u Sisku - razgovor s Krunoslavom Kosina Milutinović.

Posljednja emisija: Utorak, 06.04.2021 13:00

Putovi hrvatske glazbe: Pogledi glazbenika - Zoran Šćekić, Branimir Norac

Putovi hrvatske glazbe: Pogledi glazbenika - Zoran Šćekić, Branimir Norac

Glazba, kultura, talk show

Dvadeset i prvu sezonu ciklusa nastavljamo ugošćujući jazz gitarista, skladatelja, "svećenika" mikrotonalnosti, čije glazbene gravitacije zahvaćaju i tradicijsku glazbu - Zorana Šćekića (1972.) koji nam predstavlja recentne projekte poput humanitarnog koncerta za Petrinju u HNK, nosač zvuka "Compression - Decompression", prošlogodišnje izdanje MiCROfesta te uspomene na Muzički biennale Zagreb. Drugi dio emisije posvećujemo predstavljanju mladoga glazbenika, klarinetista, multiinstrumentalista i skladatelja Branimira Norca (1992.), koji u svojem radu također isprepliće različite glazbene stilove, a nedavno je ostvario zapažen koncert pod naslovom "Otvoriti krletku", te je u veljači sudjelovao i u programu Glazbene tribine kao laureat natjecanja "Papandopulo".

Posljednja emisija: Petak, 16.04.2021 11:00

Radio atelje - Jasna Mesarić: „Zeleni violinist“

Radio atelje - Jasna Mesarić: „Zeleni violinist“

Dramski program

Jasna Mesarić: „Zeleni violinist“ Tri muška glasa koji su možda jedan ili mnoštvo različitih glasova, a koji govore o vladarima i glasnicima ili o očevima i sinovima, nekada, danas, ali i sutra. Govore o granicama podređenosti i prostranstvima slobode, osluškuju dolazak smrti. I poniru u misli koje su kao san ili san o snu ili tekst koji diše kao tijelo, kao osjet, kao zamišljaj. Jedan od tri muška glasa kaže: „On još ne razmišlja kako će primatelj reagirati na njegovo pismo. Za sada ga nije briga. Sav se predao pisanju. Osveta poprima svoj pisani oblik.“ Zvučna je to (p)osveta svijetu koji ne poštuje pravo na, riječima autorice - „ neovisnost snova“. Glumili su: Livio Badurina, Alen Šalinović i Dražen Bratulić. Glazbena urednica: Adriana Kramarić. Ton-majstorica: Marija Pečnik Kvesić. Redateljica: Jasna Mesarić. Urednica: Katja Šimunić.

Posljednja emisija: Četvrtak, 08.04.2021 18:30